Younger Dryas je posljednje ledeno doba koje se dogodilo prije oko 12.900 do 11.700 godina, kada su se globalne temperature naglo smanjile i izazvale značajne promjene u klimi. To razdoblje je označilo kraj pleistocena i predstavljalo prelazak u holocen, koji se smatra početkom savremenih klimatskih uslova. Fenomen je privukao pažnju istraživača zbog svog naglog početka i završetka, a mnoge teorije pokušavaju objasniti njegov uzrok – od promjena u okeanskim strujama do udara kometa. Younger Dryas nije samo klimatska zanimljivost; on nosi sa sobom i misteriju o tome kako su te promjene mogle uticati na rane civilizacije i razvoj ljudskog društva. Ova epoha je dodatno intrigantna jer postoji mogućnost da su napredne civilizacije tog doba bile pogođene i možda izbrisane klimatskim događajem, što otvara prostor za teorije o izgubljenim civilizacijama ledenog doba.
Šta je Younger Dryas?
Younger Dryas je posljednji veliki period zahlađenja u razdoblju pleistocena, koji se dogodio iznenada nakon toplijeg perioda poznatog kao Bølling-Allerød. Temperature su se naglo smanjile, naročito na sjevernoj hemisferi, a došlo je i do značajnog porasta glacijacije. Zabilježeno je da se klima promijenila za samo nekoliko decenija, a razlog za tako brzu promjenu i dalje je predmet naučne debate.
Jedna od vodećih teorija sugeriše da je do ovog zahlađenja došlo zbog promjena u okeanskim strujama koje su prekinule dotok toplote u sjeverne regione. Druga teorija govori o mogućem udaru kometa koji je izazvao globalne promjene. Istraživanja o Younger Dryasu još traju, a nove teorije i nalazi dodatno komplikuju i obogaćuju ovu klimu enigmu.
Teorije o civilizacijama ledenog doba
Klimatske promjene Younger Dryasa mogle su imati drastičan uticaj na tadašnje zajednice lovaca-sakupljača i potencijalno napredne civilizacije, ako su one postojale u to vrijeme. Prema nekim teorijama, promjena klime mogla je dovesti do naglog smanjenja dostupnih resursa, što bi natjeralo ljude na prilagođavanje novim uslovima ili bi ih primoralo na migraciju.
Jedna od popularnih teorija je da je došlo do katastrofalnih poplava, koje su uništile dokaze o ranim civilizacijama ili ih jednostavno pokopale pod nanosima mulja i leda. Neki istraživači takođe sugerišu da su ostaci ovih civilizacija možda inspirisali kasnije mitove o izgubljenim gradovima poput Atlantide. Naučna zajednica je podijeljena po ovom pitanju, ali teorije o izgubljenim civilizacijama tokom Younger Dryasa sve više dobijaju na popularnosti.
Zanimljivosti
Biblijski potop: Postoji teorija da je Younger Dryas inspirisao drevne mitove o velikim poplavama, poput sumerskog i biblijskog mita o potopu.
Atlantida ledenog doba: Neki istraživači vjeruju da su priče o izgubljenoj civilizaciji poput Atlantide možda proistekle iz katastrofa tokom Younger Dryasa.
Antarktika na starim mapama: Portolanske mape iz srednjeg vijeka intrigiraju istraživače jer na nekim prikazima sugerišu Antarktiku bez leda, što otvara prostor za nagađanja o njenoj prošlosti.
Ledene arhive za budućnost: Naučnici proučavaju jezgra leda s Grenlanda i Antarktika kako bi razumjeli promjene tokom Younger Dryasa, što može pomoći u predviđanju klimatskih promjena danas.