Sletanje na Mjesec ostaje jedno od najznačajnijih dostignuća ljudske civilizacije, događaj koji je promijenio tok istorije i nadahnuo generacije. Sredinom 20. vijeka, dva velika svjetska rivala, Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez, upustila su se u tehnološku i naučnu utrku, koja je kulminirala trijumfalnim slanjem astronauta Apolla 11 na Mjesečevu površinu.
Hladni rat i početak svemirske utrke
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, svijet je ušao u novo doba – Hladni rat, obilježen intenzivnim nadmetanjem između SAD-a i SSSR-a. Dvije velike sile nisu se takmičila samo u vojnom i ekonomskom smislu, već su uvidjela važnost osvajanja novih granica, posebno u svemiru. Godine 1957. Sovjetski Savez lansirao je prvi vještački satelit Sputnik 1, koji je izazvao veliku zabrinutost u SAD-u. Na ovo postignuće, Amerikanci su odgovorili formiranjem NASA-e 1958. godine i ubrzo pokrenuli sopstvene svemirske misije. Počela je utrka u kojoj su obje strane bile odlučne da prve postignu značajnu prekretnicu u svemirskim istraživanjima, a najvažnija među njima bila je – Mjesec.
Kako je utrka napredovala, postalo je jasno da osvajanje svemira ima i politički i strateški značaj. Američki predsjednik John F. Kennedy u svom čuvenom govoru iz 1961. obećao je da će SAD spustiti čovjeka na Mjesec do kraja decenije, obećanje koje je postalo simbol američkog naučnog napretka i odlučnosti.
Apollo i Luna programi
Sovjetski program Luna i američki program Apollo predstavljali su vrhunac istraživanja Mjeseca. Sovjeti su prvi uspjeli da pošalju letjelicu na površinu Mjeseca 1959. godine s misijom Luna 2, dok su Amerikanci nastavili razvijati svoje svemirske letjelice kroz Mercury i Gemini projekte, kako bi pripremili astronaute za složeni poduhvat slijetanja na Mjesec.
Dana 20. jula 1969. godine, Neil Armstrong i Buzz Aldrin su, kao dio Apollo 11 misije, postali prvi ljudi koji su kročili na površinu Mjeseca. Armstrongove riječi
„Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“
ostale su zauvijek urezane u istoriju. Dok je SSSR nastavio istraživanje Mjeseca putem robotskih misija, program Luna nikada nije postigao slanje kosmonauta. Misije Apollo donijele su vrijedne naučne podatke i uzorke sa Mjesečeve površine, čime je postignut vrhunac ove nevjerovatne tehnološke utrke.
Zanimljivosti
Prva fotografija Mjeseca izbliza: Sovjetska sonda Luna 3 1959. godine prva je fotografisala Mjesec s njegove skrivene strane.
Problemi s olovkama: Astronauti su koristili posebne hemijske olovke jer obične nisu mogle funkcionirati u bestežinskom stanju.
Američka zastava na Mjesecu: Zastava postavljena tokom misije Apollo 11 zbog ekstremnih uslova više nije uočljiva – vjerovatno je potpuno izblijedjela.
Zemljina gravitacija kao pomoć: Astronauti su koristili ‘slingshot’ manevar oko Zemlje kako bi dobili dodatnu brzinu za put do Mjeseca.
Istraživanja o svemirskom mirisu: Astronauti su opisivali miris Mjesečevog tla kao sličan mirisu baruta.